Abelia x grandiflora – abelija je zimzeleni (poluzimzeleni) gust, kompaktan grm do 1,5 m visine. Cvate od proljeća do jeseni bijelim cvjetovima. Listovi su sjajni, tamnozeleni, postaju brončano-crveni zimi. Sadi se u grupama s drugim cvatućim grmljem ili samostalno. Najbolje raste na sunčanim i polusjenovitim mjestima na plodnim, vodopropusnim, blago kiselim i umjereno vlažnim tlima. Mogućnost sadnje i u kontinentalnom području.

Abelia x grandiflora 'Edward Goucher' – abelija je zimzeleni (poluzimzeleni) gust, kompaktan grm do 1,5 m visine. Cvate od proljeća do jeseni ružičastim cvjetovima. Listovi su sjajni, tamnozeleni, postaju brončano-crveni zimi. Najbolje raste na sunčanim i polusjenovitim mjestima na plodnim, vodopropusnim, blago kiselim i umjereno vlažnim tlima.

Acer palmatum "Atropurpureum"– dlanastolisni javor je listopadno stablo niskog rasta visoko 5-8 m visine i često razgranato od niže razine. Listovi su 4-12 cm veliki, dlanasto duboko urezani, dvostruko nazubljenih rubova. Između listića duboki su rezovi, zbog čega list izgleda kao široko otvorena ruka s raširenim prstima. Biljkama odgovaraju plodna tla bogata humusom, umjereno vlažna i blago kisela te puno svjetlosti, premda tolerira malo sjene.

Acer platanoides – javor mliječ je listopadno stablo od 20 do 35 m visine. Krošnja je gusta, jajasto zaobljena, na prostranom prostoru okruglasta. Zbog ljepote svoje krošnje sve se više koristi u hortikulturne svrhe. Listovi su svjetlo zeleni palmastog oblika s pet lapova, u jesen žute do narančasto-crvenkaste boje. Otporan je na gradska onečišćenja i hladne temperature.

Acer pseudoplatanus – gorski javor je listopadno stablo 30-40 m visine stoga je pogodan za velike okućnice i vrtove. Krošnja mu je ovalna i bujna. Listovi su nasuprotni, veliki (10-20 cm) s pet lapova i nazubljenih rubova, na licu tamnozeleni, na naličju sivozeleni. Dolazi iz područja vlažne klime i toplog tla. Kako stari, kora mu ispuca u krpama, poput platane, pa tome zahvaljuje i svoje ime. Otporan je na gradska onečišćenja i brzog je rasta.  

Agapanthus africanus – afrički ljiljan je zimzelena, višegodišnja, zeljasta biljka. Cvate u srpnju i kolovozu plavoljubičastim i bijelim cvjetovima koji se nalaze na dugačkim stapkama do 90 cm visine. Sadi se kao ukrasna biljka u vrtovima u području mediteranske klime ili češće kao sobna biljka. Odgovara joj svjetlo ili plusjenovito stanište, te plodna, rahla i dobro drenirana zemlja.

Agave americana – američka agava je trajna biljka zeleno plavkaste boje. Nakon 8-10 godina stvara uspravnu i vrlo visoku stabljiku od 8-9 m s mnogobrojnim, malim, žutim cvjetovima. Cvatnja traje 2-3 mjeseca. Nakon što cvjetovi odumru i sama biljka umire. Raste na slabom zemljištu i kamenjarima. U zimskom periodu potrebno ju je zaštititi od mraza i čuvati na temperaturi od 4-6 ⁰C.

- Soleta  - Porijeklom je iz Španjolske, srednje visine, dobro je razgranat i ima poluvertikalni rast. Ljuska je eliptična i tvrda, vrijeme cvatnje je od 15. veljače do 05. ožujka. -Supernova - bujna i vrlo rodna sorta, kasne cvatnje i otporna na bolesti. Dozrijev početkom rujna i samooplodna je sorta.

Begonia semperflorens – begonija je višegodišnja zeljasta biljka, mesnate razgrante stabljike do 50 cm visine. Cvate bujno od proljeća do jeseni. Otporna je na vrućine i suha ljeta . Moguće ju je saditi i u polusjeni. Odgovara joj dobro drenirana zemlja. U ponudi imamo razne boje listova (zeleni, crvenosmeđi) i cvjetova (bijeli, roza, crveni).

Berberis thunbergii f. atropurpurea – žutika je listopadni grm tamno crvenih listova, jako razgranate i guste stabljike do 2,5 m visine i do 1 m širine. Cvate u travnju i svibnju žutim cvjetovima. Plodovi su crvene boje, dozrijevaju krajem ljeta i ostaju na biljci preko zime. Otporna je na hladne temperature i na gradska onečišćenja.

Bougainvillea sp. – bugenvilija je listopadna penjačica koja ovisno o staništu može narasti i do 10 m visine. Ima brojne trnove koji se nalaze iznad pupova. Listovi su tamnozeleni, spiralno raspoređeni. Cvjetovi su mali i žuti, okruženi velikim pricvjetnim listovima raznih boja (ružičasti, bijeli, žuti, narančasti, crveni) zbog čega izgleda vrlo lijepo. Cvate od travnja do studenog. Mogu se uzgajati u obliku stabla, živice ili u velikoj tegli. Odgovaraju joj staništa pune sunčeve svjetlosti te rahla zemlja, a temperatura ne bi trebala biti niža od -6-8 ⁰C.

Buddleia davidii – budleja ili ljetni jorgovan je listopadni grm savijenih grana visine oko 2 metra. Cvjetovi su sitni, blagog mirisa. Boja cvijeta varira, od bijele do tamnoljubičaste, a cvate od srpnja do početka jeseni. Traži sunčani položaj, običnu vrtnu zemlju. U vrijeme cvatnje zalijeva se obilno. Dobro podnosi rez pa je moguće formiranje krošnje. Otporna je na niske temperature.

Buxus sempervirens - šimšir je gusti zimzeleni sitnolisni spororastući grm, pogodan i za male živice. Bolje uspijeva u sjenovitim položajima, premda može rasti i na sunčanom području ukoliko je zemlja dovoljno vlažna. Otporna je na niske temperature. Vrlo dobro podnosi orezivanje, koristi se u formalnom vrtlarstvu gdje se orezuje u željene oblike.

Callistemon laewis – četkovac je egzotična mediteranska zimzelena vrsta koja se može uzgajati kao manje stabalce ili grm, a koristi se i kao cvatuća mediteranska živica. Cvjetovi su mali i neugledni sa po 5 latica, no prašničke niti su crvene i duge i daju cvatu izgled crvene četke. Biljka cvate od lipnja i cvatnja može potrajati sve do listopada. Calistemon voli sunčane položaje te vlažno i dobro drenirano tlo blago kisele do neutralne reakcije. Tijekom cvatnje potrebno ga je jednom mjesečno prihraniti.

Cedrus atlantica – atlaski cedar je crnogorično stablo koje naraste do 40 m visine tvoreći široko piramidalnu krošnju. Listovi su igličasti plavkasto zeleni skupljeni u čuperke. Često se kod nas uzgaja kao ukrasno stablo u parkovima i većim dvorištima. Odgovara mu toplo stanište, rahlo tlo bogato vapnom. Dobro uspijeva u područjima blage klime i vlažne atmosfere. Otporan je na gradska onečišćenja.

Cedrus atlantica 'Glauca' – atlaski cedar ' Glauca' je crnogorično stablo koje naraste do 18 m visine. Listovi su igličasti izrazito sivoplave boje skupljeni u čuperke. Preferira suha, duboka, kisela do neutralna, pjeskovita do ilovasta tla. Ne podnosi vlažna i slabo drenirana tla. Otporan na sušu i djelomično otporan na sol u zraku. U mladosti mu je potreban zaštita od jakih vjetrova. Relativno brzorastuća vrsta u mladosti, kasnije sporijeg rasta. Do postizanja maksimalne veličine prođe od 20 do 50 godina.

Chamaerops excelsa – visoka žumara je lepezasta biljka iz porodice palmi. Stablo naraste do 12 m visine. Cvjetovi su mali, žuti, skupljeni u duge razgranate cvatove. Cvatu u travnju i svibnju. Podnosi temperature do -20⁰C. Iako je otporna na hladne temperature , male biljke je dobro zaštititi preko zime dok ne stasaju u otpornije. Raste na svijetlim mjestima no vrlo dobro podnosi polusjenu i sjenu.

Cineraria maritima – primorska cinerarija je višegodišnja biljka, uspravne jako razgranate, sivkasto vunaste stabljike. Cvate od svibnja do kolovoza žutim cvjetovima. Uzgaja se kao ukrasna biljka u parkovima i vrtovima zbog ukrasnih listova, manje zbog cvjetova. Voli sunčana mjesta mada podnosi i polusjenovita područja premda će tada izgubiti srebrnastu nijansu te će stabljika i listovi biti zelenkastiji. Otporna je na sušna razdoblja, na niže temperature (do -12⁰C) i vjetar. Naziv vrste maritima dolazi od latinske riječi mare (more), koja označava njezinu rasprostranjenost na morskim obalama.

Cotoneaster dammeri – mušmulica je zimzeleni ili poluzimzeleni puzajući grm, niskog rasta koji doseže visinu 60 cm. U lipnju se pojavljuju sitni bijeli cvjetići a kasnije, od rujna do studenog , pojavljuju se plodovi u obliku crvenkastih bobica. Ima dekorativnu vrijednost kroz sva godišnja doba zbog ukrasnih listova i cvjetova u proljeće te plodova i lišća u jesen. Nema nekakvih posebnih zahtjeva glede tla. Najbolje joj odgovara sunčani položaj. Odlično podnosi sušu, vjetar, otrovne plinove i orezivanje. Dunjarica je idealna biljka kao prekrivač tla.

Cotoneaster dammeri var. radicans – puzava mušmulica je vazdazeleni pokrivač tla koji ne prelazi visinu od 0,40 m. Horizontalno položene grane duge i do 1 m nose sitno ovalno lišće i sitne crvene plodove koji sazrijevaju u jesen. Zahvalne su za sadnju na padinama koje je teško održavati redovitom košnjom.