Prikazuje se svih 12 rezultata

Filter
Sort by :
Badem Ferranges

Badem Ferranges

Badem Ferranges – nije samooplodan. Plod dozrijeva početkom rujna. Stablo ove sorte badema je srednje bujno, a cvatnja je ranija. Plod je polutvrda ljuska.

Share this :
Share this:
Jabuka – Idared

Jabuka – Idared

Jabuka – Idared - američka sorta nastala 1935. godine križanjem sorti Jonathan i Wag(e)ner, a u proizvodnju je uvedena 1942. godine. Viosokoproduktivna je plantažna sorta i neosporno danas najpopularnija jabuka u Hrvatskoj. Zbog krupnog i lijepog ploda, dobrog okusa i neobično dugog skladištenja plodova, vrlo je cijenjena i nije ni čudno što zauzima tako visoko mjesto. Idared miriše poput parfema. Hrskavo, blijedo – žuto meso je sočno, fine, nježne teksture, slatko – kiselkastog okusa i nenametljive arome. Odlična je jabuka za potrošnju u svježem stanju, voćne salate, kuhanje i pečenje. Plodovi dozrijevaju u prvih desetak dana listopada. Plodovi su temeljne žućkastozelene boje, umjereno ili potpuno prekriveni crvenilom.

Share this :
Share this:
Jabuka Golden Delicioius

Jabuka Golden Delicioius

Jabuka Golden Delicioius - jabuka koju je vrlo lako zavoljeti. Kožica ploda je nježna i tanka,meso je čvrsto, hrskavo i sočno. Okus je blag, ne napadan, no iznimno sladak. Odlična je desertna jabuka, no vrlo dobra i za voćne salate, kuhanje, pečenje, i sl. Plodovi dozrijevaju od sredine do kraja mjeseca rujna.  Zelenožute je boje, a  u vrijeme berbe čuvanjem postaje žuta.  

Share this :
Share this:
Kruška Viljamovka

Kruška Viljamovka

Kruška Viljamovka – doista je riječ o kvalitetnoj i cijenjenoj sorti, što potvrđuje i podatak da je upravo viljamovka standard prema kojem se ocjenjuju druge kruške. Tako se i u stručnoj literaturi sve ravna po njoj, odnosno, često se koriste podaci o vremenu dozrijevanja na osnovu njenog dospijeća (npr. za neku sortu kruške kažemo da dozrijeva 14 dana poslije viljamovke i sl.). Inače, spomenimo kako viljamovka u našim uvjetima dozrijeva od 10 do 20 kolovoza kada se na njenim stablima uočavaju srednje veliki plodovi. Meso ploda je svijetložute boje, vrlo sočno, topivo u ustima, karakteristične muškatne arome. Osim toga, sadržava puno fine kiseline i šećera što je čini vrlo ukusnom i cijenjenom voćkom u širokom krugu potrošača.

Share this :
Share this:
Kumquat

Kumquat

Kumquat – stablo je zimzeleno, sporo raste, a ovisno o vrsti može narasti od 2,5 do 4,5 m visoko. Njegovo je razdoblje mirovanja izrazito dugo. Kumkvat cvjeta u lipnju ili srpnju. Njegovo stablo podnosi čak i temperature nešto niže od ništice, a sve to zahvaljujući dugom razdoblju mirovanja. Listovi mu stradaju na -8 °C, a plodovi na -5 °C. Boja mu je od žutonarančaste do narančaste. Kora plodova je sjajna, mekana, najukusnija je i najaromatičniji dio ploda, dok je meso sa sjemenkama kiselkasto i blago gorkasto. Jedu se uglavnom svježi i to s korom, ali se i prerađuju u marmelade, sirupe, likere. Kako podnosi niske temperature, uzgaja se na otvorenom u području s manje oštrom klimom. Spada pod mala i dekorativna stabla, pa se uspješno može uzgajati u loncima u području s oštrom zimom, i to u plasteniku ili na verandi. Ne podnosi nagle promjene temperature. Tijekom vegetacije mu je potrebna prihrana svakih 15 dana.

Share this :
Share this:
Limun - Meyer Improved

Limun – Meyer Improved

Limun- Meyer Improved - raste do visine od 3 m. Ova sorta limuna ima obliji plod od klasičnih limuna. Kora je izrazito mirisna i tanka, duboko žute boje. Za razliku od Limuna iz marketa (Lisbon ili Eureka) plodovi Meyer-a su slađi i imaju manje kiseli ukus.  Za razliku od običnog Meyer-a, sorta Improved ne oboljeva od virusa CTV (Citrus Tristeza Virus). Ova sadnica se tokom zimskog perioda mora unositi u zaštićenu prostoriju.

Share this :
Share this:
Mandarina – Chahara

Mandarina – Chahara

Mandarina – Chahara - pripada skupini vrlo ranih sorti i zrela je za berbu krajem rujna i početkom listopada. Plod je velik, dobrog općeg izgleda, plosnatog oblika. Kožica ploda je žuto-narančaste boje i srednje debljine. Meso je fine strukture, bez sjemenki i veoma sočno, dok je okus subjektivno ocijenjen kao izvrstan. Mana ove sorte je u tome  što se ponekad zna prenapuhati tj, ukoliko nema dovoljno vode ljeti, a u ranu jesen primi puno vode kožica se počne odvajati od ploda. U Zagrebu često ovakve plodove nazivaju ”velikim” ili debelim mandarinama. Sama sorta je veoma popularna među kupcima i proizvođačim, prva je mandarine zlatnožute boje.

Share this :
Share this:
Punica granatum – Konjski zub

Punica granatum – Konjski zub

Punica granatum – Konjski zub - listopadni grm ili niže stablo, do 4 m visine. Plod je krupan, okruglast, a na polovima lagano spljošten. Dozrijeva sredinom listopada. Odgovaraju mu duboka, srednje teška, plodna i propusna tla bogata humusom (pH 5,5‐6,5). Tolerantan na kraću stagnaciju vode i zaslanjena tla. Voli sunčane i polusjenovite poližaje, zaštićene od vjetra.

Share this :
Share this:
Šljiva - Stanley

Šljiva – Stanley

Šljiva - Stanley - američka srednje kasna šljiva. Dobra je kao stolna sorta, ali i za preradu u rakiju. Zbog slabijeg grananja postranih grana pri oblikovanju krošnje potrebno je jače rezati provodnicu. Samooplodna je sorta. Plodovi dozrijevaju krajem kolovoza.

Share this :
Share this:
Trešnja - New Star

Trešnja – New Star

Trešnja - New Star - jedna od najboljih ranih sorti trešanja. Kožica ploda je sjajna, tamnocrvene boje. Meso ploda je hrskavo, čvrsto, vrlo slatko i aromatična okusa. Plod dozrijeva polovicom lipnja. Samooplodna je sorta (oprašivač nije potreban).

Share this :
Share this:
Trešnja Lapins

Trešnja Lapins

Trešnja Lapins - Stablo je bujnog rasta, dobro i obilno rodi. Plod je velik, izdužen i srcolikog oblika. Kožica ploda je purpurno crvene do tamno crvene boje. Meso ploda je dosta čvrsto, sočno, slatko-kiselkastog okusa. Sorta je otporna na raspucavanje plodova uslijed kiše. Plodovi dozrijevaju sredinom lipnja. Samooplodna je sorta (oprašivač nije potreban).

Share this :
Share this:
Višnja – Maraska

Višnja – Maraska

Višnja – Maraska – stara je hrvatska autohtona sorta ili podvrsta višnje, najviše rasprostranjena u Dalmaciji.  Plod je tamnocrvene boje, slatkog ili kiselkastog okusa. Spada u rano voće koje se manje jede u svježem stanju, a više se industrijski prerađuje (sokovi, džemovi, rakija, vino, nadjevi za konditorske proizvode, kompot itd.). Višnji najviše odgovaraju pro­pusna, topla i duboka tla (pjeskovite ilovače te ilovasta i ilovasto glinasta tla). Teža tla višnja teže pod­nosi, pa je na takvim tlima obvezatna drenaža. Donja granica za uzgoj višnje je 650 mm oborina godišnje.

Share this :
Share this:

Prikazuje se svih 12 rezultata