Pelargonium zonale - uspravna pelargonija je rod dugocvjetajućih trajnica. U ponudi imamo razne boje (crvene, tamno roze, svjetlo roze, šatirane, lila) s jednostrukim ili dvostrukim cvijetom. Cvatu od travnja do studenog. Najbolje uspijeva na sunčanim pozicijama ili u polusjeni. Traži kvalitetnu zemlju, redovitu prihranu i zalijevanje. Mogu se saditi na otvorenom kada prođe opasnost od mrazeva. U razdoblju intenzivnog rasta potrebno ih je zalijevati svaki dan. Ljeti ih treba prihranjivati nekoliko puta mjesečno tekućim gnojivom za cvjetnice. Uklanjanjem ocvalih cvjetova pospješujemo cvatnju.

Perovskia atriplicifolia - ruska kadulja je trajna zeljasta biljka koja naraste do 120 cm visine. Cvate od srpnja do rujna svjetloplavim cvjetovima. Prirodno je rasprostranjena u zapadnoj i srednjoj Aziji gdje raste i do visokog planinskog pojasa. Odgovara joj stanište punog sunca, svježa do suha, plodna, dobro drenirana zemlja. Otporna je na hladne temperature, mraz, posolicu i bolesti.

Phlomis fruticosa – veliki pelin je zimzelena grmolika biljka do 120 cm visine. Cvjetovi su dvousnati, žuti i cvatu od svibnja do srpnja. Kod nas raste u primorskom području i na otocima. Odgovaraju joj sunčana i suha mjesta i dobro drenirana zemlja.

Phoenix canariensis – kanarska datulja je zimzeleni grm ili stablo iz porodice palmi, 10-20 m visine. Prirodno je rasprostranjena na Kanarskim otocima, a u Europi se uzgaja kao ukrasna biljka na području Mediterana. Odgovara joj plodna i dobro drenirana zemlja i sunčani položaji.

Photinia frasseri 'Red Robin' – fotinija je zimzeleni grm koji naraste slobodno u prirodi 3-5 m visine i 3-4 m širine. Kad raste listovi su crvene boje koji postupno prelaze u zelenu boju. Bijeli cvjetovi se javljaju od IV.-V. mjeseca.  Sadi se pojedinačno, u grupama ili kao živa ograda (razmak sadnje 50-60 cm). Vrlo atraktivno izgleda kao niska stablašica (1-1,5 m visine), krošnje formirane u obliku kugle. Traži sunčane položaje i neutralno ili slabo kiselo tlo s puno organske materije.

Pinus halepensis – alepski bor je zimzeleno stablo koje naraste do 20 m visine. Raste na skromnim i oskudnim zemljištima u priobalnom području. Prilagođava se raznim tipovima zemljišta i tolerira sušu. Odgovaraju mu topli i sunčani položaji.

Pinus maritima (Pinus pinaster) – primorski bor je zimzeleno stablo koje naraste do 25 m visine. Raste na skromnim i oskudnim zemljištima u priobalnom području. Prilagođava se raznim tipovima zemljišta i tolerira sušu. Odgovaraju mu topli i sunčani položaji.

Pinus mugo – planinski bor, bor krivulj ili klekovina je crnogorični polegli grm ili do 12 m visoko drveće. Nalazimo ga na ekstremnim i nepovoljnim staništima. Sporog je rasta. Nije zahtjevan za uzgoj s obzirom na klimu i tip tla i zbog svoje zanimljive forme česta je ukrasna vrsta kako priobalnog tako i kontinentalnog područja.

Pinus pinea – pinija ili pinj je izrazito sredozemna vrsta, rasprostranjena duž cijele obale Sredozemlja, dijela sjeverne Afrike i Kanarskih otoka. Sjemenka se naziva pinjol i jestiva je. Karakterističnog je habitusa, pravilnog debla i visoko podignute, u mladosti okrugle, a kasnije kišobranaste krošnje. Zbog svog lijepog izgleda često se sadi unutar urbanih sredina kao dekorativno drvo.

Pittopsorum tobira 'Nana' – niska forma običnog tobirovca koja naraste do 0,80 m visine, idealna za niske žive ograde (razmak sadnje 80 cm). Može ga se saditi i kao pojedinačne biljke jer je vrlo dekorativnog izgleda zbog loptaste forme.

Pittosporum heterophylla – ova vrsta tobirovca za razliku od običnog tobirovca odlično uspijeva u sjeni pod krošnjama stabala i na zakiseljenom tlu, te ga se preporuča saditi ispod borova gdje zbog odbacivanja iglica ne uspijeva niti jedna druga vrsta.

Pittosporum tobira – tobirovac je zimzeleni grm ili niže stablo do 5 m visine. Cvjetovi su bijeli, ugodnog mirisa i cvatu od kasnog proljeća do kraja ljeta. Često se kod nas uzgaja u primorskom području kao zasebni primjerci ili kao živa ograda (razmak sadnje 50-60 cm).  Odgovara mu vlažna zemlja na punom suncu ili u polusjeni i odlično podnosi posolicu. Osjetljiv je na mraz i niske temperature.

Prunus laurocerasus – lovorvišnja je zimzeleni grm ili manje stablo do 5 m visine. Cvjetovi su bijeli i cvatu u travnju i svibnju oko 20-ak dana. Često se sadi kao ukrasni grm, pojedinačno ili u skupinama ili kao gusta živica u dvorištima i parkovima na razmaku od 50-60 cm. Prilagodljiva je vrsta te joj odgovara i sunčano i sjenovito mjesto, a kako dobro tolerira i gradska onečišćenja prikladna je i za gradsku okolinu. Otporna je na mraz, jako dobro podnosi orezivanje, te ju se može oblikovati u željene oblike.

Prunus laurocerasus var.schipkaensis – niži varijetet lovorvišnje do 1,5 m visine. Idelana vrsta za niže ograde. Od lovorvišnje se razlikuje i oblikom listova koji su više izduženog oblika i ušiljeni.

Punica granatum – Konjski zub - listopadni grm ili niže stablo, do 4 m visine. Plod je krupan, okruglast, a na polovima lagano spljošten. Dozrijeva sredinom listopada. Odgovaraju mu duboka, srednje teška, plodna i propusna tla bogata humusom (pH 5,5‐6,5). Tolerantan na kraću stagnaciju vode i zaslanjena tla. Voli sunčane i polusjenovite poližaje, zaštićene od vjetra.

Pyracantha 'Navaho' –  vatreni trn 'Navaho' je trnovit i zimzelen žbun koji raste do skoro dva metra u visinu sa širokim, gustim i razgranatim habitusom. Listovi su zelene, a mnogobrojni cvjetovi bijele boje, s okruglastim i spljoštenim žarko narančastocrvenim bobicama. Često se koristi u cvjećarstvu u različitim aranžmanima i žardinjerama, a veoma je atraktivna i u formi drveta.

Pyracantha coccinea – vatreni trn je zimzeleni, bodljikavi grm do 4 m visine. Cvate u svibnju i lipnju, malim, bijelim cvjetovima. Plodovi su male narančasto crvene bobice. Dozrijevaju u rujnu i listopadu i ostaju na grmu i tijekom zime. Otporna je na sušu, mraz i gradska onečišćenja. Skromna je u pogledu zahtjeva prema tipu zemljišta. Može se saditi na nagnutim terenima ili kao živa ograda jer dobro podnosi orezivanje.

Rhynchospermum jasminoides – zimzeleni jasmin je penjačica koja može narasti i do 9 m u visinu. Sadi se i prezimljuje i u obalnom i u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Uslijed jakog sjevernog vjetra i mraza može doći do oštećenja biljke. Zimi  listovi dobiju crvenkastu boju, da bi se na proljeće cijela biljka opet zazelenila. Cvijeta u svibnju i lipnju, a ponekad i kasnije, ovisno o toplim temperaturama područja gdje je zasađena. Cvijet joj je bijele boje i intenzivnog slatkastog mirisa.

Rosa 'Scarlet Meillandecor' – grmolika vrsta ruže do 90 cm visine. Cvate cijelo ljeto prekrasnim crvenim cvjetovima. Sadi se na razmaku od 50 cm. Bolje uspijeva na sunčanim položajima, na humusnim tlima. Nije zahtjevna s obzirom na klimu. Preporuča se jača rezidba u veljači prije početka vegetacije.

Rosa 'The Fairy'- grmolika vrsta ruže do 120 cm visine. Cvate cijelo ljeto svijetlorozim ili tamnorozim bogatim grupnim cvjetovima. Sadi se na razmaku od 50 cm. Bolje uspijeva na sunčanim položajima, na humusnim tlima. Nije zahtjevna s obzirom na klimu. Preporuča se jača rezidba u veljači prije početka vegetacije.