Osnovan 1970.godine, rasadnik Frančeskija tih je godina turističkog „booma“ svojim proizvodima, mahom hortikulturnim biljem, opskrbljivao uređivanje okoliša i ozelenjivanje površina oko novopodignutih hotelskih i apartmanskih naselja istarskih turističkih gradića. Rasadnik danas doživljava novi uzlet s prepoznatljivim proizvodima. Evo male priče o ovom istarskom brandu. Nekoliko kilometara od Umaga, kroz Savudriju, nižu se mala mjesta poznata po svojim ribarima (Zambratija, Bašanija, Volpanija), ali i po tome što ih ovih ljetnih dana obilaze brojni novovjekovni nomadi u potrazi za gastronomskim specijalitetima i užicima ili jednostavno za odmorom u nekoj od zelenih oaza uz more. Jedno od naselja je i Frančeskija koja nudi i jedan sasvim drugačiji proizvod – istoimeni rasadnik koji je sa svojim rasadničkim šumskim i hortikulturnim proizvodima u Istri ponovno postao brand!

Osnovan 1970. godine, rasadnik je „sudjelovao“ u turističkom procvatu koji je 70-ih godina prošloga stoljeća zahvatio mala mjesta i gradiće uz more. Gotovo da nema većeg hotelskog kompleksa ili apartmanskog naselja u Umagu, Novigradu, Poreču, Rovinju i drugim danas svjetski poznatim istarskim turističkim odredištima u čijem ozelenjivanju i uređenju okoliša nisu sudjelovali šumarski stručnjaci i u kojem nije korišteno raznoliko ukrasno grmlje, drveće i cvijeće iz ovoga rasadnika! S puno ukusa obnovljena i uređena upravna zgrada na ulazu u rasadnik upućuje da se ovdje ništa ne događa slučajno i da se sve pomno planira. Potvrđuje to i upraviteljica, diplomirana šumarka Ester Brajković-Vladilo koja nas je odmah obasula s hrpom podataka!

– Rasadnik se proteže na 21,6 ha i u cijelosti je ograđen, u sastavu je Šumarije Buje, odnosno Uprave šuma Buzet, a od 2009. je u statusu radne jedinice (zajedno s rasadnikom Šijana). Šestoro je stalno zaposlenih s kojima stižemo obaviti sve poslove, no po potrebi nam pomažu i radnici iz obližnjih šumarija s kojima odlično surađujemo, -kaže upraviteljica. Geografska pozicija rasadnika, smještenog blizu najzapadnije točke Republike Hrvatske, određuje neka važna obilježja: u uvjetima humidne klime ima dosta oborina, najviše u jesen, uz prosječnu godišnju temperaturu od 13 stupnjeva. Problem je što kroz vapnenac i dolomite kao podlogu voda broz nestane, no sistemom stalnog navodnjavanja osigurano je dovoljno vode u svako doba godine. Gornji sloj, duboka crvenica, iznimno je dobre proizvodne sposobnosti. Na otvorenom prostoru te u plastenicima i staklenicima rasadnik danas nudi šumsko reprodukcijski sadni materijal te hortikulturno bilje.

– Gotovo sav šumski sadni materijal proizvodimo u kontejnerima, na površini od 1500 m2, što šumarima olakšava i omogućuje sadnju tijekom cijele godine. Do 2009. to je mahom bio crni, primorski i brucijski bor, proizvodilo se 415 tisuća sadnica koje su preuzimale šumarije s područja domicilne buzetske Uprave. Sada je asortiman proširen pa imamo i sadnice bukve, cera, crnike, medunca, lužnjaka. Moram istaknuti da je prema izvještajima s terena vrlo dobar uspjeh u pošumljavanju hrastovim sadnicama, oko 70%, – ističe Brajković-Vladilo.

No ono po čemu je rasadnik postao poznat i izvan šumarskih krugova, hortikulturno je bilje za kojim je u Istri velika potražnja. Otkako je turizam postao prestižni i najvažniji gospodarski istarski proizvod, raste potražnja za svim onim što bitno obilježava turističku ponudu. A osim mora i sunca, onoga što nam je priroda dala, ugostiteljskih, kulturnih i drugih sadržaja, to je i zeleni, uređeni okoliš. -Svake godine proizvedemo oko 100 različitih biljnih vrsta vegetativnim i generativnim putem, kaže upraviteljica. Imamo i vlastiti matičnjak, što je iznimno važno, jer svake godine dobijemo sjeme iste kvalitete. Hortikulturni materijal se osim u poljima proizvodi i u posudama, što omogućava kontinuiranu proizvodnju cijele godine. No i već dosegnuti, mogla bih reći europski standardi, naprosto uvjetuju isporuku u posudama!

Što se najviše traži? Sve, ipak više od ostalog lavanda, ružmarin, puzeći ružmarin, oleandar. Prodaja se obavlja na licu mjesta, rasadnik svakodnevno obilaze brojni građani zainteresirani za kupnju, ali i na različitim sajmovima i manifestacijama na kojima redovito rasadnik sudjeluje i predstavlja svoju ponudu. No otkako je, kaže upraviteljica, prošle godine otvorena web stranica, interes je višestruko porastao. Prepoznati smo kao kvalitetni proizvođači, ali i stručnjaci koji mogu dati savjet. U sklopu rasadnika su i staklenik i plastenik s automatskim navodnjavanjem te prostor za proizvodnju u kontejnerima.

Dio površina na kojima je bio stari sadni materijal je nakon čišćenju dobio novu namjenu: prošle, 2010. godine je na 5 ha podignut plantažni nasad maslina i smokava! Kad za nekoliko godina počnu davati plod, bit će to još jedan veliki iskorak u obogaćivanju ponude iz Frančeskije. Na površinama rasadnika ima još nešto slobodnoga mjesta, čuva se za povećanje onih kultura koje se najviše traže. Premda se u pričama oko naših rasadnika rijetko spominju fi nancijski podatci, u Frančeskiji ne bježe od toga. I ne trebaju, jer su prošle godine poslovali s dobiti od 450 tisuća kuna!